Leksikon: Slike u očima jednog galeba

U Zbirci pomorskog nasleđa večeras je promovisan slikovni leksikon Tivta čiji je izdavač Turistička organizacija Tivat, a autor Novljanin, dr Vladimir Roganović kulturolog, književni istoričar, koji živi i radi u Beogradu, urednik u izdavačkoj leksikografskoj redakciji izdavačke kuće Službeni glasnik Srbije.
Promocija je imala za cilj da prisutne provode kroz brojne stare i poznate, ali i neke nove moderne pojmove ili odrednice koje se nalaze među koricama Leksikona. O tome su govorili, Gabrijela Glavočić direktorka TO Tivat i autor Leksikona, dr Vladimir Roganović, dok su dramski umjetnici Dubravka Drakić i Tihomir Stanić čitali odlomke iz knjige. Događaj je muzički obojila klapa Jadran, a moderator večeri bila je Jelena Božović.
Tivat riječju i fotografijom čitaocu stvara slike, a tivatstke slike su drugačije od svih, nekadašnji Tivat i današnji NeoTivat…, o iščezlom i dolazećem, a sve je moralo odnekud početi. Mjesto odakle je slikovni leksikon krenuo upravo je Zbirka pomorskog nasleđa, tačka na kojoj se ukršatju vremensko i vanvremensko, čulo se na večerašnjoj promociji jedinstvenog suvenira Tivta.
Nakon izlazka prvog slikovnog leksikona Herceg Novog, a neposredno pred otpočinjanje zajedničke ideje o promociji Boke, o tri njena grada, „bez puno razmišljanja smo prigrlili predlog koji je stigao na našu adresu kao sasvim logičan slijed nadovezivanja“, rekla je direktorka TOT-a, Gabrijela Glavočić najavljujući uskoro i lekikon Kotora, a nakon toga uslijediće objedinjeni leksikon Boke.
„Ovim projektom grad je dobio jedan predivan suvenir kojeg će sa sobom ponijeti svi putnici namjernici ili kako autor kaže, ‘dobrohotnici i pohodnici Tivta’, ljubitelji tivtovanja, ali i svi zvaničnici i svi drugi važni gosti grada. Tivat je oduvijek bio okrenut kulturi i tradiciji, ali je i grad otvoren ka novome. Grad koji sa pažnjom dobrog domaćina prihvata mnogo toga postajući tako kosmopolitsko, hedonističko, multikulturalno i toplo utočište svima koji su poželjeli biti njen dio“, rekla je Glavočić istakavši je Tivat teško opisati i predstaviti.
On je glamurozan i porodičan, jednostavan i luksuzan, uspavan i muzikalan, najmanji i najveći…, domaćin je šušura i gambola, džez festivala i gradske muzike, najmanji u Boki, a najveći na Mediteranu. Vrijedan je dvije milijarde velikih investicija, okrenut je ka djeci, usmjeren ka prirodi, naglasila je direktorka Turističke organizacije.
„Najbolje što je NeoTivat donio Tivtu i Boki je to što je svoja svojstva skladno, obzirom i s poštovanjem udjenuo u šarm i dušu grada koji su građeni i dograđivani stoljećima“,objasnila je direktorka Turističke.
Leksikon je štampan i na engelskom jeziku tako da će biti dostupan i strancima koji posjete Boku, kako bi je i na taj način bolje upoznali, kaže autor navodeći da je centar priče galeb.
„Nije teško vidjeti i doumiti u čemu sve čovjek može uživati u osunčanom Tivtu. O tome su svjedočanstva utisnuta u nebrojene pretince duša putnika koje su ispunjene uspomenama iz ovog tivatskog svijeta. Iz tih duša i da hoće sentimenti izaći ne mogu tako je od vremena davnih i pradavnih do danas kada u očima posmatrača zasija ljepota onoga što smo po pjesničkoj slobodi nazvali NeoTivtom“, rekao je dr Roganović zapitavši se kako je sve to čega Tivat ima moglo da stane na ovo osunčano parče Mediterana.
I kad se sve to upotpuni čudima Boke Kotorske, najdivnijeg zaliva kojeg je ljudsko oko vidjelo priča o Tivtu počinje da dobija svoje nove obrise i svoje nove izraze, a to je, kako autor navodi, nadstvarno.
Čitalac djeliće te nadstvarnosti može, ako ne sasvim pojmiti onda,uvjeren je autor, osjetiti. To je bila i osnovna i emocionalna linija koja je vodila autora da se opredjeli upravo za priče koje su se našle u Leksikonu „oneobičenom leksikografskom djelu sa radosnim pripovjestima različitih žanrova“.
„Jedna divna priča o Tivtu dobila je svoj finalni obris i to je vjerujem tek početak jednog čitalačkog uživanja u svim pojmovima i djelovima koje Tivat nudi. Leksikon sadrži kratke sentimentalne, nostalgične priče o Tivtu, priče o Tivtovanju, o uživanju Tivta i uživanju u Tivtu, a gledane kroz oči galeba koji od pradavnih vremena nadlijeće pitome obale Boke i Tivatskog zaliva. U uvodu knjige stoji da su oči galeba vjerovatno jedine vidjele sve od tog pradavnog vremena do sada. „Vidjele su sve mjene Tivta, sve dobrohotnike, sve osvajače, drage goste i gledaće ih svakako i ubuduće spuštajući se sa Vrmca direktno na pučinu mora“, kazuje autor.
Leksikon je, navodi Roganović, iznad svega jedna knjiga za ljubitelje Tivta za posvećenike, za goste koji dolaze da se upoznaju sa kratkim pasažima iz bogate i burne istorije Tivta i Boke Kotorske, a takođe i prilika da se upoznaju sa onim što predstavlja NeoTivat. Dakle Tivat novih vremena koji se skladno uklopio u onaj raniji Tivat i Tivat koji vjekovima pretrajava i pretrajavao je dok se polako nije pretvorio u NeoTivat i u simbiozi i u skladu onog što je nekada bilo, onog što je danas i što će da dođe, provijava i ton slikovnog Leksiokona.
Osim ljudi koji žive na tom parčetu obale, tu je selekcija pojmova koji za cilj imaju da probudi maštu čitaoca i da odgovore na pitanje šta u Tivtu jeste a šta može da bude, šta mogu da dožive šetajući Vrmcem ili rivom, plivajući u moru ili vozeći se barkama.

Radio Tivat