Tivatska Solila

27-Januar-2023

Toponim Solila je, kao što mu i samo ime kaže, izveden od riječi „so”. Nekad su to bila „polja”, solane, odakle se crpila so, i to u više navrata u istoriji ovog mjesta. U prošlosti je to bilo čak i mjesto nekontrolisanog lova i ribolova, a danas je to zaštićeni rezervat u kome se ptice mogu „loviti” samo fotoaparatom, pa i u tim prilikama vodi se računa da se ne uznemiravaju.


Solila su jedno od preostalih močvarnih priobalnih lokaliteta za ptice na istočnoj obali Jadrana koja su, zbog obilja hrane u plitkoj vodi, stanište ptica tokom zimovanja i odmorište na seobi ptica iz sjeverne i istočne Evrope. Ovaj prirodni biser, površine oko 150 (sto pedeset) hektara, u močvarnom je dijelu priobalnog pojasa Krtoljskog zaliva, naspram gradskog jezgra. Prvo je zaštićeno područje takve vrste na crnogorskoj obali. To je jedno od najvažijih odmorišta ptica na njihovom migratornom putu (Adriatic Flyway).

Solila su kandidat za Emerald stanište Bernske konvencije, kao i područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori – IBA područje. Od 2013. godine rezervat „Solila” upisan je na listu močvara od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji. Zbog značaja i raznovrsnosti stanišnih tipova, ovo područje nalazi se i na preliminarnoj Natura 2000 listi. Ulaz u rezervat je besplatan, gostima su na raspolaganju i pješačko-biciklističke staze opremljene klupama za odmaranje, dok se ptice mogu posmatrati iz dvije kule osmatračnice u rezervatu ili sa vidikovca koji se nalazi uz magistralni put prema Krtolima. U rezervatu živi 21 (dvadeset jedna) endemska vrsta: 5 (pet) biljaka, 1 (jedan) vodozemac i 16 (šesnaest) insekata.

Do sada je prepoznato i registrovano 178 (sto sedamdeset osam) vrsta ptica koje imaju stalno stanište ili povremeno posjećuju Solila. U plitkoj morskoj vodi ispred Solila česti su kormorani, gnjurci, galebovi, baljoške i pojedine vrste pataka. U plićacima se redovno hrane ptice šljukarice i više vrsta čaplji, od kojih se siva, velika bijela i mala bijela čaplja viđaju tokom cijelog ljeta. U proljeće i na jesen tu se razliježe pjesma manjih ptica pjevačica među kojima su pliske, bijelke, travarke, više vrsta lastavica i pojedine vrste ptica grabljivica poput eje.

Za vrijeme gniježđenja u proljeće i ljeto broj ptica se smanjuje, ali se tad gnijezde tipične mediteranske vrste svračaka, strnadica, grmuše i druge. U rezervat svraćaju i atraktivna jata ždralova, roda (koje su rijetka pojava za ovakva područja), a nakon više od deset godina, u septembru 2020. godine, pojavila su se i dva flamingosa. Provjerite zašto su se ptice iz svoje „ptičije perspektive”, iz koje se najbolje vidi, opredijelile da slete baš u Solila, da tu žive il’ odmaraju.

Solila su, ponovimo, kandidat za Emerald stanište Bernske konvencije, kao i područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori – IBA područje. Broj posjetilaca koji istovremeno mogu boraviti u rezervatu je 30.

 

 

Galerija fotografija

 

post image