Ruralno nasljeđe Gornja Lastva

18-Februar-2016

Gornja Lastva je malo mjesto mediteranskog ugođaja na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je 3 km, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.

Kamen kao osnovni grđevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva, odslikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Od nastanka naselja, kamene kuće su građene i razgrađivane da bi se na njihovom mjestu gradile nove, savremenije. Mnoge kuće su vremenom napuštene i međe urušene, ali autentičnost tradicionalnog načina gradnje i ukupnog ambijenta nije ničim narušena. Danas najbolje očuvane i najmarkantnije kuće u naselju potiču uglavnom iz XIX vijeka. Iz istoga je doba i mlin za masline u kojemu se do danas nije ništa promijenilo i masline se još uvijek melju kao nekada, mlin pokreće ljudska snaga. Zbog toga se za vrijeme meljave maslina u mlinu okupljaju mještani, čuje se pjesma… mlijeće maslina je i svojevrsan kulturni događaj.

Župna crkva svete Marije, posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8. septembra i ovaj dan je ujedno krsno ime za familije iz Gornje Lastve. Crkva je, manja nego što je danas, građena je u XIV vijeku. Na današnju veličinu dograđena je u XVI vijeku. Barokni oltar izrađen od raznobojnog mramora ranije je krasio crkvu na otoku Gospe od Škrpjela ispred Perasta. Od Peraštana je otkupljen u XVIII vijeku. Peraštani su tada Gornjoj Lastvi darovali kip Gospe sa malim Isusom vrlo sličan onome u crkvi Gospe od Škrpjela. Na glavnom oltaru je izuzetno lijepa oltarna pala sa slikom Bogorodičina rođena za koju se vjeruje da je djelo venecijanskog slikara Andrea Trevisana. Starija od ove je oltarna slika Gospe od Lovrata, a vrlo je lijep i vrijedan romanički krst na bočnom oltaru izrađen od srebra. Unutrašnjost crkve krase i lijepa i bogata zbirka crkvenih predmeta, oltarni kipovi..

Godina 2010 je godina u kojoj je obilježena 600 godina od prvog pisanog spomena župne crkve u Gornjoj Lastvi.

Gornja Lastva je u vrijeme svojega punoga života, u prvoj polovini XX vijeka, imala oko 500 stanovnika i više od 100 stambenih kuća. Bila je ekonomski zaokružen sistem, stanovništvo je gajilo stoku i obrađivalo zemlju tako da se proizvodilo  hrane dovoljno za svoje potrebe. U selu je bilo sedam mlinova za masline, jedna vodenica za žito 12 guvna, 24 počula (bunara) i 5 kaptaža za vodu. Na okolnim su padinama bili vinogradi, maslinici, voćnjaci…Gornja je Lastva bila organizovana u svoju opštinu do drugog svjetskog rata, imala je školu od 1845 godine, župnika, tamburaško društvo…Lastovljani su bili dobri zanatlije, posebno zidari. Mnogi su navigavali na bokeljskim brodovima.

Poslije drugog svjetskog rata, slijedom širih ekonomskih i političkih kretanja, Gornja Lastva, bilježi stalni pad broja stanovnika. Stanovništvo se seli bliže moru odnosno radnom mjestu, najčešće u Donju Lastvu ili u Tivat. Lastovljani odlaze i u druga mjesta kroz Boku, a nerijetko i dalje.

Većina Lastovljana danas žive uglavnom u Donjoj Lastvi i Tivtu ali u Gornju Lastvu dolaze svakodnevno. Pošast rasprodaje i uništenja vrijednih objekata graditeljske baštine pa i čitavih sela izuzetne ambijentalne vrijednosti, zobišla je Gornju Lastvu. Bogata kulturna i ekonomska prošlost ima snagu koja pokreće i današnje generacije Lastovljana…

www.gornjalastva.org

post image
Najnovije