TransformaTivat

16-Novembar-2020

TransformaTivat

Projekat TransformaTivat ima za cilj da ormariće za struju prikaže kao prazna platna prepuna kreativnih prilika koja pozivaju na umjetnički izražaj u kojem će svi uživati. Oslikani od strane lokalnih umjetnika, ormarići koji se nalaze na potezu od rive Pine do Kalimanja, imaju za cilj da uljepšaju grad i poboljšaju urbani pejzaž Tivta.

Projekat je osmišljen kako bi se akcenat stavio na lokalnu zajednicu i poboljšanje vizuelne estetike u susjedstvu.

Pored vizuelne estetike koje pružaju svakom prolazniku, radovi lokalnih umjetnika oslikani na ormarićima za struju predstavljaju neku vrstu društvenog aktivizma. Svaki ponaosob, različit, jedinstven, individualnog likovnog karaktera, vođen je univerzalnom idejom: idejom da nismo sami na ovom svijetu. Njihovi radovi apel su za buđenje, suočavanje sa istinom: mi smo, svojim akcijama, direktno odgovorni za planetu, prirodu, živa bića…

TransformaTivat tura je vizuelni izlet putem kojeg stanovnici Tivta i gosti mogu istražiti uljepšane kutije, koje se danas smatraju mini umjetničkim djelima. TransformaTivat tura je savršena za porodične aktivnosti, bicikliste i sve one koji uživaju u muralima, javnoj i uličnoj umjetnosti.

O umjetnicima i djelima

Vladimir Jovićević

Vladimir Jovićević je rođen 1987. godine u Podgorici. Veoma rano je počeo da se bavi slikarstvom. Pohađao je slikarsku školu u Centru za kulturu Tivat. Nakon završene Opšte gimnazije u Kotoru odlazi u Italiju, gdje nakon studija diplomira na akademiji „Accademia di belle arti di Terni“ te nastavlja usavršavanje u realističkom slikarstvu. Pohađao je „Florence Academy of Art“ u Firenci, gdje je i držao predavanja u vidu studenta asistenta. Od akademije je dobio nagradu te mu je dodijeljen studio i mogućnost za dalje usavršavanje. Na kraju svojih studija, nagrađen je za najbolju sliku godine, portret „Rocio”. Od 2013. godine predaje u crtačkom programu (Intensive Drawing Program) na Florence Academy of Art. Njegove se slike nalaze u privatnim kolekcijama u Londonu, New Yorku, Anchorageu, Barseloni.

Naziv: „Sealife painting”

Prepoznatljiv realistični pristup ni ovoga puta nije izostao sa djela slikara Vladimira Jovićevića, koji je sada interpretiran motivima riba grabljivica. Cirkularna forma rada vidljiva je njegovim sagledavanjem sa svih strana kutije za električno napajanje, čime se stvara utisak prirodnog kretanja kompozicije. Ljepotom kolorostičkog volumena rad dobija na punoći i živosti, i postaje gotovo stvaran. Ovim djelom, Vladimir nam ukazuje da u skladnom i uravnoteženom funkcionisanju planete učestvuju sva živa bića. Iako su grabljivice na samom vrhu lanca ishrane, njihovo nestajanje negativno bi uticalo na čitav podvodni ekosistem, a samim tim i na kvalitet čovjekovog života.


Tanja Nikolić

Tanja Nikolić rođena je u Kotoru 1982. godine. Interesovanje za slikanje, crtanje i modeliranje pokazivala je od ranog djetinjstva. Nakon završene srednje škole upisuje Likovnu akademiju na Širokom brijegu na grafičkom odsijeku. Pored slikarstva i grafike bavi se fotografijom, primijenjenom umjetnošću, izradom suvenira i karnevalskih maski. Prvi put se predstavlja likovnoj publici izložbom „Traganje u beskraj” koju je izlagala u Tivtu, na Luštici, u Perastu, Budvi, Baru, Podgorici i Bijelom Polju. U saradnji sa Antonom Gulom Markovićem nastaje izložba „Čekanje” koju je izlagala u Tivtu i u Zagrebu u muzeju Mimara. Učestvovala je na više kolektivnih izložbi, živi i stvara u Tivtu.

Naziv: „Morska harmonija”

Tanja Nikolić nas kroz motive kornjače i meduze, koji su česti posjetioci našeg zaliva, podsjeća na njihovu ugroženost, ali i krucijalnu važnost za čitav ekosistem i morski svijet. Slikarski senzualizam umjetnica u ovom radu zasniva na izražajnim motivima koji levitiraju na plavoj pozadini. Bestežinsko stanje je gotovo opiljivo, i njime nas upućuje da samo čulom vida ne možemo narušiti tu harmoniju. U ovome jeste i bit Tanjinog rada: gledati, ne dodirivati. Kao kutije za električno napajanje, koje mogu biti opasne po naš život, a sa druge strane su nam neophodne za normalan protok struje, tako i živa bića, koja nas na neki način mogu povrijediti, su potrebna za skladno funkcionisanje nas i svijeta oko nas.


Jana Farkaš

Jana Frkaš je rođena 19.01.1988. godine u Beogradu. Završila je Fakultet Likovnih Umetnosti, odsjek – slikarstvo, u Beogradu 2016. godine. Pored slikarstva, veliku ljubav gaji prema ilustraciji knjige i posebno prema vajarstvu, što je relativno skoro otkrila kao svoj potencijalni put. Iza sebe ima 5 ilustrovanih knjiga od kojih su dvije autorske. Jedna knjiga se našla i na Beogradskom sajmu knjiga. Frakaš je i samouki digitalni ilustrator, sa širokim opusom digitalnih crteža i ilustracija.

Knjige koje je ilustrovala:
„Dnevnik Jednog Zigija”, izdat u Solarisu-2019. (40 ilustracija koje su se našle na sajmu knjiga u Beogradu.)
„Jedan Običan Kos”, knjiga digitalnog formata koja sadrži 10 ilustracija. (Može se naći na Kobo-u i Amazonu, takođe prevedena i na engleski pod imenom „Just A Black Bird”.)
„Duhova Priča”, ilustrovana knjižica za decu i odrasle, 50 ilustracija. Autorsko delo, izdanje u sopstvenoj režiji.
„Duhove Istine”, knjiga u pripremi za štampu.
Gostujući Ilustrator sa 3 ilutracije u knjizi Slavka Lukovića „O Čašici Uz Čašicu”, izdata 2019.g.

Učesnica je mnogobrojnih grupnih izložbi i bavi se pripremom djece za Likovnu Akademiju.

Naziv: „Bića iz mora”

Rad Jane Farkaš svojevrstan je omaž svim nevjerovatnim stvorenjima sa kojima dijelimo planetu, naročito onima koja nas, putem vodene mase, povezuju sa cijelim svijetom. Kako i sama kaže, njena kompozicija je široka, duboka i planetarna. Duboko plavetnilo istaknuto je elegantnom vibracijom tamnih tonova koji nenametljivo umiruju čitavu kompoziciju, dok biće iz morskih dubina nesmetano zauzima fokusnu tačku. Individualnom poetikom i senzibilitetom, Jana nas ovim radom opominje da saosjećanje i empatija ne trebaju da predstavlju napor, već potrebu.


Hana Mirkov

Hana Mirkov rođena je 1989.g. u Splitu. Završila je Fakultet likovne umjetnosti na Cetinju, a apsolvent je postdiplomskih studija slikarstva na Accademia di belle arti di Bari, Bari, Italija. Do sada je imala 8 samostalnih izložbi i preko 50 kolektivnih, 6 humanitarnih i 4 učešća u idejnom rešenju uljepšavanje grada. Mirkov je član udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012.godine i učestvovala je na desetini kolonija u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja kao što su:
2006. Nagrada -Golden palet -Small monmartr of Bitola, Makedonija.
2007. Nagrada-The world of arts, Celje, at the XII. International exibition art of theme, „Who am I”, Slovenija.
2011. Prva nagrada na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, izložba „Susreti” za sliku „Prostor u kom sam”, Crna Gora
2014. Publikovana rad „Ptice“ u elitnom katalogu, CALENDARO GUTENBERG 2014, MEDITERREAN DREAM, a čije izdavanje je popraćeno sa izložbama u Rimu, Milanu i provinciji Salermo, Italija.
2015. Izdata monografija „Tivatski slikari“, zbornik Tivatskih slikara u zadnjih 40 godina, Tivat, Crna Gora

Naziv: „Šarena hoba”

Hana Mirkov odlučila se za motiv hobotnice. Svojim radom ona želi da skrene pažnju na izuzetnu inteligenciju koja je glavna odlika ovih morskih bića, ali i na njihovu mogućnost prerušavanja, pa djeluje kao da svoju kožu koriste za pravljenje trodimenzionalnih slika objekata u morskoj okolini. Zbog toga, kako sama kaže, namjerava da strujni ormarić zakamuflira ovim inteligentnim predatorom koji će svoje pipke raširiti oko cijele kutije. Poznavajući Hanin dosadašnji rad, nema sumnje da će ovo biti savršeno izvedena kompozicija, bogatog kolorita i prepoznatljivog likovnog jezika.


 Iva Gopčević Čelanović

Iva G.Čelanović je rođena 1980.g. u Kotoru. Slobodna umjetnica, aktivna na polju likovnog stvaralaštva i omladinske politike na lokalnom i internacionalnom nivou. Kroz projekte NVO Kreativni centar Tivat, čija je inicijatorka, sarađuje sa djecom, mladima i ženama na području neformalnog obrazovanja i unaprjeđivanju umjetničkih i kulturnih programa u gradu od 2011. godine.
Crtanje i slikanje je učila kod eminentnih slikara u Tivtu, Beogradu i Novom Sadu. Učesnica je desetak kolektivnih izložbi. Inspiraciju pronalazi u Bokeškom pejzažu, ljudima kojima je okružena i drvetu masline.

Naziv: „Udahni”

Djelo Ive Čelanović pod nazivom „Udahni” metaforična je poruka čovjeku da stane, udahne, i osvrne se na ljepotu življenja. Dio je ciklusa slika „Save oceans life” koji je nastao kao potreba da se skrene pažnja na predivna stvorenja koja žive pod morem i njime nas, jedinstvenim likovnim vokabularom, kroz motiv kornjače, napominje na međusobnu uslovljenost čovjeka i prirode. Kako i sama navodi, kvalitet života ljudi zavisi od očuvanosti morskog ekosistema koji već sada posustaje pod težinom čovjekove neodgovornosti.


 Zoran Kruta

Zoran Kruta je rođen 16.08.1985. godine u Kotoru. 2012. godine diplomirao je na likovnoj akademiji – odsjek za slikarstvo u Trebinju, Bosna i Hercegovina. Iste godine postao je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Od 2014.g. zaposlen je u Centru za kulturu Tivat, a od 2018. godine do danas zaposlen u JU Muzej i galerija Tivat gdje obavlja poslove muzejskog pedagoga.
Trenutno pohađa II ciklus-master studija na Akademiji likovnih umjetnosti – odsjek za slikarstvo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
Izlagao je na više samostalnih i grupnih izložbi, učestvovao na više likovnih kolonija u zemlji i regionu.
Aktivno se bavi kreativno-likovnim aktivnostima sa djecom i mladima. Živi i stvara u Tivtu.

Naziv: „Priča sa morskog dna”

Ovim radom Zoran Kruta nastavlja svoj umjetnički opus pod nazivom „Priča sa morskog dna”, na kojem već neko vrijeme intenzivno radi. Njegovo istraživanje morskog svijeta preko formi crteža i slike, odraz su ličnog traganja za onim skrivenim i nesvjesnim, a u ovom djelu umjetnik mu daje oblik trodimenzionalne slikarske projekcije. Melodičnost i živost kompozicija ogledaju se u prikazu ribe, čije se kretanje može sagledati sa svih strana kutije za struju. Nezavistan, harmoničan i jedinstven likovni izraz ni ovoga puta nisu izostali sa umjetnikovog rada. Pored ljepote kolorita i prefinjenosti izraza, uočavamo i jaku simboliku u prikazu udice koja nas podsjeća na sva iskušenja koja su prisutna u životu svih živih bića, i navodi nas da se zapitamo koliko smo, i jesmo li, različiti od ostalih živih bića na ovoj planeti.

Tekst: Nina Milićević, teoretičarka umjetnosti

post image